Carobni svijet mjuzikla, opereta, opera i baleta

ČAROBNI

svijet

mjuzikla,

opereta,

opera

i baleta

Autorice i voditeljice

školskog projekta

Josipa Erhardt

i Tomislava Karačić Šoljić

ŠK. GODINA 23./24.

Cilj projekta

Upoznati različita glazbeno-scenska djela u kojima je simfonijski orkestar pozadina, učiti o sličnostima i različitostima mjuzikla, opere, operete i baleta, kreativno se izražavati na svom instrumentu, razvijati kritičko i estetsko mišljenje uz najljepše svjetske melodije iz mjuzikla, opera, opereta i baleta. Potaknuti učenike na organizirano, smišljeno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena (odlazak u kazališta i na koncerte).

Kroz raznolike aktivnosti (radionice, posjete kazalištu) koje su osmislile voditeljice projekta učenici će učiti i samostalno otkrivati "Čarobni svijet mjuzikla, opereta, opere i baleta".

Kroz projekt će obilježiti i značajniji datumi:

25.10. - Svjetski dan opere

23.03. - Svjetski dan kazališta

29. 04. - Svjetski dan plesa

Prva predstava koju smo pogledali u ovogodišnjem projektu je najpoznatija opereta

Dirigenti

Krešimir Batinić i Filip Pavišić

Redatelj

Damir Lončar

Fotografija i tekst: HNK Osijek

Franz Lehar

U službenim biografijama Franza Lehára

piše da je austrijski (austrougarski) skladatelj

mađarskog podrijetla rođen u Slovačkoj, iz

čega se dade iščitati kako je činjenica da se ro-

dio na obali Dunava, u slovačkom Komárnu

(30. travnja 1870.), gdje u skladu kulturološkog

prožimanja živi mađarski i slovački živalj izrav-

no utjecala na njegov zavidan skladateljski opus

u kojem počesto dominiraju melodije mađarske

i slovačke pučke glazbe. Uz mjesto rođenja na

Lehárova je životna nagnuća bez dvojbe djelova-

lo i obiteljsko okruženje, poglavito otac, vojni

kapelnik i kompozitor, tako da maleni Franz

počinje skladati već u dobi od šest godina. Nim-

alo začudno, poslije upisuje Praški konzervatorij

na kojem studira violinu i glazbenu teoriju s namjerom da postane virtuoz na violini, no po utjecajem velikog Dvořáka, talentirani student se naposljetku opredjeljuje za skladan- je. Isprva je djelovao kao vojni dirigent u Lučenecu, Trstu, Puli, Beču i Budimpešti, a 1902. preuzima funkciju dirigenta bečkog Theater en der Wien. Nakon tog dirigentskog iskust- va se posvećuje isključivo skladanju. Sklada simfonijske pjesme, koncerte, marševe, kao i komornu glazbu, no svjetsku slavu mu donosi opereta kao žanr u kojemu je od samoga početka majstor te stječe titulu „Puccini operete“. Njegove najpoznatije i najuspješnije operete, uz Veselu udovicu koja opravdano nadvisuje sve, su: Grof Luxemburg, Ciganska ljubav, Kneginja tanga, Paganini, Zemlja smiješka i druge. Savršeni majstor orkestracije, posvećen uvjerljivoj dramaturgiji, pedantan graditelj prpošnih glazbenih linija koji ni- kad nije pokleknuo pred izazovom jeftine lakrdije, čovjek koji je shvaćao srž operete u neprestanoj evoluciji, neizbrisivi Lehár zauvijek je otpočinuo u Bad Ischlu, 24. listopada 1948. Lehárovu Veselu udovicu operni je ansambl HNK u Osijeku izveo u listopadu 1907. u Varaždinu, nepuna dva mjeseca prije nego što će se teatar, 7. prosinca iste godine, tra- jno nastaniti u zgradi u kojoj djeluje do današnjih dana. Nakon toga su uslijedile još četiri premijerne izvedbe od kojih je posljednja izvedena 2. ožujka 2007., pod ravnanjem maes- tra Petera Oschanitzkog, u režiji Stephanie Jamnicky.

Vesela udovica

Optimistična, životno-afirmirajuća izvedba o ponovnom braku nekada bogate žene koja je bila udovica prožeta je duhovitošću i humorom. Franz Lehar, s ljubavlju prema valcerima s neujednačenim ritmom, sinkopom, uspio je stvoriti djelo koje će kasnije biti nazvano "šarmantnom kraljicom opereta". Leharovo skladanje nazvali su korak prema neuspjehu, fijasku, propasti. Međutim, publika je bila oduševljena.

Fotografije i tekst: HNK Osijek

Učenici violine I flaute

"Šarmantnom kraljicom opereta" kako nazivaju Leharovu "Veselu udovicu" učenici violine i flaute započeli su otkrivanje "Čarobnog svijeta mjuzikla, opera, opereta i baleta" u ovogodišnjem školskom projektu i uspješno završili prvu projektnu aktivnost.

Leharova "Vesela udovica" učenike je oduševila duhovitošću i humorom u izvrsnoj izvedbi opernog ansambala HNK-a. Osim glazbe i scenografije svidjeli su im se i raskošni kostimi te izvrsne plesne točke i uvjerljiva gluma.

Tekst:

Ana Krstin i Sara Gašparović

SVJETSKI DAN OPERE

"Pod svjetlima pozornice"

Svjetski dan opere učenici gudačkog i puhačkog odjela obilježili su kroz aktivnost "Pod svjetlima pozornice " i upoznali HNK u Osijeku iza kulisa. Uz stručno vodstvo mladog opernog pjevača Karla Miličevića obišli su kazalište i saznali kako nastaje mjuzikl, opereta ili opera. Saznali smo niz zanimljivosti i o samoj povijesti HNK u Osijeku, prvoj predstavi i tko se sve krije i sudjeluje u nastanku glazbeno-scenskog djela ali i raznim zabavnim činjenicama iz opernog života u Osijeku.